030 515 887
Ponedjeljak - Nedelja: 8:00 - 20:00
Ul. Slavka Gavrančića 17c72270 Travnik

 

MRI PREGLEDI:

– kukova
– glave
– hipofize
– vratne kičme
– torakalne kičme
– L/S kičme
– karlice
– koljena
– skočnog zgloba

Magnetna rezonanca je veoma moćno sredstvo u dijagnostici mnogih oboljenja, a samim tim i u dijagnostici hroničnih bolnih stanja.

Uz to, dijagnostički pregled na ovom aparatu je bezbolan i potpuno neškodljiv. Zapravo, magnetna rezonanca (MRI) je metoda koja omogućava vrlo preciznu vizualizaciju struktura unutar lobanje, kičmenog stuba, ekstremiteta, kao i u mekim tkivima glave i ostalih delova tela. Jednostavno, jedino pomoću nje ljekari mogu da “zavire” u osjetljive unutrašnje strukture organizma, te dobiju jasan uvid u oštećenja, tumore, anomalije…

MRI (Magnetic resonance imaging) magnetna rezonancija je dijagnostički postupak u kojem se ne primjenjuju rendgenske zrake, bezbolna je i bez štetnog dejstva za pacijente (za razliku od CT-a), pa se pregled može ponavljati više puta, bez ikakvih štetnih posljedica,mada ponekad i blago neugodna.

 

U Poliklinici Medical Centar možete snimiti sljedeće preglede :

 

  • MRI glave
Šta je MR glave?

Magnetna rezonancija (MR) je neinvazivna dijagnostička metoda za dobivanje slika tijela. Za razliku od rendgenskog snimanja (RTG) i višeslojne kompjutorizirane tomografije (MSCT), koji za dobivanje dijagnostičkih slika upotrebljavaju rendgenske zrake, magnetna rezonancija (MR) upotrebljava snažan magnet i radiovalove.

S druge strane, magnetna rezonanca je nezamenljivo sredstvo za dijagnostiku sekundarnih glavobolja, tačnije oboljenja koja ih izazivaju. Uzroci sekundarnih glavobolja su, dakle, druga, ponekad ozbiljna oboljenja, oštećenja ili tumori.

MRI pregledom se mogu dijagnostikovati i glavobolje nastale kontaktom krvnih sudova sa kranijalnim nervima. Najčešće je to slučaj kod neuralgija petog moždanog živca (trigeminalna neuralgija).

 

Kada trebate MR glave?

Pretraga se radi na indikaciju neurologa, neurohirurga ili drugih ljekara, a kod novotvorina (tumora na mozgu), raznih bolesti moždanog parenhima poput multiple skleroze, krvarenja i traume glave, inzulta te upalnih i drugih stanja kao i bolesti ostalih struktura lubanje.

Šta obuhvata MR glave?

Magnetnu rezonacu mozga, krvnih sudova mozga i krvnih sudova vrata potrebno je uraditi kod osoba koje imaju tegobe (sumnjive na moždani udar-moždani infarkt ili moždano krvarenje, česte glavobolje, vrtoglavice i nestabilnosti, trnjenja ruku i nogu, epileptičke napade i sve druge krize svesti, nagle i nejasne poremećaje vida, sluha i čula mirisa, poremećaja koncentracije i pamćenja, kod trauma glave) kao i osoba koje nemaju tegobe ali su pod povećanim rizikom za oboljevanje zbog urođenih anomalija ili oboljenjima u porodici-aneurizmatskih proširenja i nekih drugih vaskularnih malformata i tumora mozga i sa potvrđenim faktorima rizika-povišenim krvnim pritiskom, povišenim vrednostima masnoća i šećera u krvi i kod osoba opterećenih paničnim strahom od oboljevanja mozga.

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja te prije pretrage ukloniti sve metalne predmete s tijela i odjenuti odjeću koju će Vam biti lako skinuti s dijela tijela koji treba pregledati. Ako osjećate strah od skučenih prostora (klaustrofobija) recite to osoblju ili doktoru prije početka pretrage. Doktor Vam može preporučiti uzimanje blagog sedativa.

 

 

 

 

 

MRI kralježnice ( cervikalna,toraklna,lumbosakralna ):

 

 

Kada trebate MR kralježnice?

Razlog izvođenja pretrage prvenstveno zavisi o Vašim (pacijentovim) simptomima. Ukoliko porodični ljekar ili specijalista (neurolog, neurohirurg, traumatolog, fizijatra i dr. ) procijeni da su Vaši simptomi povezani s promjenama kralježnice i kralježnične moždine te da je magnetna rezonanca dijagnostička metoda koja će dati najdetaljniji odgovor o uzrocima Vaše bolesti, uputit će Vas na magnetnu rezonancu kralježnice.

 

Kod bolova u vratu i leđima, MRI je najbolja dijagnostička metoda!

 

Jako dobro se vide:

  • anomalije kičmenog stuba
  • povrede kičmenog stuba
  • zapaljenski procesi na pršljenovima i kičmenoj moždini
  • diskus hernija
  • tumori pršljenova, nerava i kičmene moždine
  • bolesti koje zahvataju koštanu srž
  • ciste (arahnoidne, perineuralne, dermoidne, ciste međupršljenskih zglobova).

 

Što obuhvata MR kralježnice?

Od vas se može tražiti da potpišete informirani pristanak za traženu pretragu te da uklonite sve metalne predmete s odjeće i tijela prije ulaska u sobu u kojoj se nalazi uređaj za magnetsku rezonanciju. Osoblje koje radi na uređaju će Vas polegnuti na stol uređaja u položaj na leđa te postaviti dodatni uređaj, koji se zove zavojnica, oko dijela tijela, odnosno dijela kralježnice koji se pregledava. Taj uređaj služi za odašiljanje i primanje radiovalova u i iz tijela i osigurava kvalitetu dobivenih slika. Stol uređaja će vas uvući u sredinu uređaja za magnetsku rezonanciju. Ponekad je za detaljniju analizu i točnu dijagnozu potrebna primjena specijalnog kontrastnog sredstva o čemu će Vas obavijestiti radiolog koji vodi pretragu. Kontrastno sredstvo će biti aplicirano kroz venu vaše ruke (paramagnetsko kontrastno sredstvo).

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja te prije pretrage ukloniti sve metalne predmete s tijela i odjenuti odjeću koju će vam biti lako skinuti s dijela tijela koji treba pregledati. Ako osjećate strah od skučenih prostora (klaustrofobija) recite to osoblju ili doktoru prije početka pretrage. Doktor vam može preporučiti uzimanje blagog sedativa.

 

 

 

Šta je MR muskuloskeletnog sustava?

 

MR muskulo-skeletnog sistema (koljena, lakata, ramena, stopala, mali zglobova) koristi se za prikaz mišića, tetiva, ligamenata, hrskavice, meniskusa i labruma, zglobne čahure ali i za prikaz kostiju. Osim traumatskih oštećenja, MR-om otkrivamo upalne i degenrativne promjene, razvojne anomalije te tumore mišićno-skeletnog sustava.

Za razliku od rendgenskog snimanja (RTG) i višeslojne kompjuterizovane tomografije (MSCT), koji za dobivanje dijagnostičkih slika upotrebljavaju rendgenske zrake, magnetska rezonanca (MR) upotrebljava snažan magnet i radiovalove. MR je, kao jedina metoda koja pokazuje promjene unutar zglobova te zbog svoje visoke osjetljivosti, metoda izbora kod dijagnostike mišićno-koštanog sustava (trauma, sportske ozljede i sindromi prenaprezanja, upalne bolesti, promjene u sklopu degenerativnih bolesti zglobova te tumori). Ponekad lijekar koji Vas je uputio na pregled ili radiolog koji je analizirao slike Vaše magnetne rezonance može tražiti dodatno višeslojnu kompjuterizovanu tomografiju (MSCT) ili kao daljnje praćenje preporučiti ultrazvuk (UZV) ili rendgensko snimanje (RTG).

Kada trebate MR muskuloskeletnog sustava?

Pretragu trebate ako Vaš obiteljski liječnik ili specijalist (ortoped, traumatolog, fizijatar, specijalist sportske medicine ili radiolog…) procijeni da su Vaši simptomi povezani s promjenama mekih tkiva mišića ili zglobova i koštano-zglobnog sustava te da je magnetska rezonancija dijagnostička metoda koja će dati najdetaljniji odgovor o uzrocima vaše bolesti.

Što obuhvaća MR muskuloskeletnog sustava?

Obavezno ukloniti sve metalne predmete s tijela prije ulaska u sobu u kojoj se nalazi MR uređaj. Osoblje koje radi na uređaju će Vas polegnuti na stol uređaja u položaj koji ovisi o mišićno-koštanom dijelu tijela koji se pregledava. Dodatni mali uređaj, zavojnica, će biti postavljen oko dijela tijela koji se pregledava. Služi za odašiljanje i primanje radiovalova u i iz tijela i osigurava kvalitetu dobivenih slika. Ponekad je, za detaljniju analizu i točnu dijagnozu, potrebna primjena specijalnog kontrastnog sredstva koje se aplicira kroz venu Vaše ruke (IV) ili direktno u zglobni prostor (direktna MR artrografija). Za vrijeme izvođenja pretrage, osoblje koje upravlja MR uređajem će Vas promatrati kroz prozor iz druge prostorije. Dio tijela se snima u različitim uvjetima snimanja koji svaki zasebno može trajati 2 do 15 minuta, a cijela pretraga može trajati i preko sat vremena.

Kako se pripremiti?

Donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja te, eventualno, prije pretrage ukloniti sve metalne predmete s tijela i odjenuti odjeću koju će vam biti lako skinuti s dijela tijela ili zgloba koji treba pregledati. Ako osjećate strah od skučenih prostora (klaustrofobija) recite to osoblju ili doktoru prije početka pretrage te Vam doktor može preporučiti uzimanje blagog sedativna.

Naime, mnogim ljudima koji se izlože ovom pregledu može da smeta jak pulsirajući zvuk, koji jeste neprijatan, ali je ipak podnošljiv. Problem može da predstavlja i sama dužina pregleda, najčešće oko 15-45 minuta, tokom kojih pacijent praktično mora da bude potpuno nepomičan, kod odredjenih snimanja je potrebno i davanje kontrastnog sredstva radi boljeg prikaza patološkog procesa i mogućnosti preciznije dijagnoze. koje može, mada veoma rijetko, da izazove neželjene efekte i alergijske reakcije.

VEOMA BITNA NAPOMENA ZA SNIMANJE !

 

Prije snimanja neophodno je ljekara  ili inžinjera med. radiologije izvijestiti o:

 

  • “pacemakeru”ili drugim ugrađenim elektronskim aparatima, jer zbog smetnje u funkcioniranju tih aparata u magnetnom polju,često nije moguće snimanje MR-a (nova generacija pacemakera, stentova može ići na snimanje MRI-em)
  • metalnim tjelima u organizmu( meci, krhotine, kopče nakon operacije na krvnim žilama, metalne pločice ….)
  • trudnoći:nije dokazano štetno djelovanje samog MR snimanja, kontrast koji sadrži metal gadolinijum prolazi kroz placentu u plod i postoji sumnja da ga može oštetiti. Stoga žene kod kojih postoji mogućnost trudnoće trebaju to napomenuti prije snimanja.
  • dojenjenije kontraindikacija za pregled MR-om, ali ukoliko se koristi kontrast, savetuje se stopiranje dojenja u naredna 24h.
  • U prostoriju sa aparatom se ne smiju unositi predmeti od magnetnog materijala (kreditne kartice, mobiteli,ključevi,.)…
  • zubni implantati i plombene predstavljaju kontraindikaciju za ovaj pregled!

 

Naime, upravo je ekspanzija aparata za magnetnu rezonancu u modernoj medicini “natjerala” proizvođače raznih implantata, pumpi i pomagala, koji se “ugrađuju” u pacijente, da prestanu da koriste metal. Danas se takve štipaljke, zavrtnji, ploče, šipke, endoproteze, veštački zalisci i dr, izrađuju od materijala koji može biti bez posledica izložen MRI aparatu, ali poneki od njih ipak uzrokuju artefakte koji smanjuju kvalitet dobijenih snimaka.

 

 Postoje dva osnovna tipa aparata za magnetnu rezonancu.:

 

Otvoreni koriste permanentne magnete, a zatvoreni se služe magnetnim poljem koje se uspostavlja električnom energijom.

 

Zatvoreni aparati su jačeg polja, uglavnom od 0,5 do 3 T (Tesla) i na njima pregledi traju kraće.

 

Prema jačini magnetnog polja uređaji za MR snimanje se dijele na:

  • uređaje niske jačine polja – do 0.5 T
  • uređaje srednje jačine polja – 0.5 T do 1 T
  • uređaje visoke jačine polja – 1 T i više (1.5 T, 2 T, 3 T, 7 T, …)

 

 

  • S druge strane, aparati sa stalnim magnetom manjeg polja (0,2-0,4 T) odlikuju se dužim trajanjem pregleda i manjim brojem mogućnosti, ali su zato mnogo zgodniji (komforniji) i praktično su jedino rešenje za pregled klaustrofobičnih pacijenata.

 

 

Kvaliteta prikaza proprocionalna je jačini magnetnog polja, ali to nije jedini faktor-kvaliteta slike u velikoj mjeri ovisi i od primijenjenih softvera za obradu slike te znanja inžinjera koji snimanje vrši.